Početna stranica > Stipendije > Stipendisti > National University of Singapore (Ivana Krajačić)

Stipendisti

National University of Singapore (Ivana Krajačić)

Institucija: National University of Singapore, Faculty of Arts & Social Sciences (Department of English Language and Literature, Department of Geography), Centre for Language Studies
Stipendija: Stipendija Nacionalnog sveučilišta u Singapuru za zimski semestar akademske godine 2010./2011.
Piše: Ivana Krajačić (kroatistika, filozofija i komparativna književnost)

Iskustvo prijavnog procesa

Natječaj za zimski semestar, koji za hrvatske prilike počinje neuobičajeno rano, već početkom kolovoza, bio je objavljen iznimno kasno – krajem ožujka s rokom prijave u trajanju od tjedan dana. Prijavna se dokumentacija sastojala od molbe na hrvatskom jeziku, životopisa i opisa studijskih planova na hrvatskom i engleskom, preporuka dvaju profesora matičnog fakulteta na engleskom, prijepisa ocjena položenih ispita, potvrde o upisanom semestru te potvrde o položenom ispitu IELTS ili TOEFL. Budući da je dokumentacija prilično opsežna, tjedan dana nikako nije dovoljno za njezino prikupljanje ex nihilo. Stoga, za prijavu na natječaj, savjetujem, treba biti spreman unaprijed. Kako je proteklih godina natječaj bio objavljivan već početkom veljače, natječaj sam dočekala spremna i u visokom startu. Rezultati natječaja dojavljeni su mi mejlom desetak dana po završetku natječaja te ujedno i nepuni dan prije isteka prijave na web-stranicama Singapurskog sveučilišta. Ipak, sam je prijavni proces vrlo jednostavan i brz.

U drugoj polovici svibnja je pristiglo i prihvatno pisma s NUS-a te je uslijedila prijava za vizu i smještaj, potpisivanje Ugovora o učenju te kupovina avionske karte.

Akademsko iskustvo

Prema World University Rankings 2010, NUS zauzima 31. poziciju među najboljim sveučilištima na svijetu te 3. u Aziji što, ukoliko se i ne damo očarati takvim kategorizacijama, ipak signalizira određenu vrijednost programa. Općenito, vrlo se teško upisati na jedno od četiri singapurska sveučilišta te su studenti izloženi golemom stresu za vrijeme studija. Ipak, kako one uspješne očekuje posao prije isteka treće godine studija, studenti su iznimno motivirani, a atmosfera prava natjecateljska.

Tipičan se kolegij sastoji od tri do četiri sata nastave tjedno te sedam sati samostalnog rada što uz optimum od pet kolegija zavidno popunjava tjedni raspored, ne ostavljajući mnogo vremena životu van kampusa. No, nipošto nije riječ o pukoj sugestiji jer svi kolegiji, osim završnih ispita, zahtijevaju ne samo stopostotnu prisutnost na seminarskoj nastavi, već i pripremljenost i angažman, te uključuju mid-term exams, quizzes, pisanje eseja te sudjelovanje u grupnim projektima. Tako je završna ocjena ukupan zbroj pojedinačnih ostvaraja, pri čemu završni ispit iznosi oko četrdeset posto završne ocjene. Završni ispit iz svakog kolegija jest isključivo pismeni, pitanja su ista za sve studente, a potpisuju se šifrom čime se jamči objektivnost. Neki su ispiti open-book, a neki close-book, no ono što je zajedničko svima jest tek jedan jedini rok njihovom pristupanju.

Profesori su nerijetko stručnjaci angažirani s drugih top-sveučilišta te su prema mojem iskustvu redom vrsni predavači, što je već samo po sebi prilično egzotično u odnosu na hrvatske prilike gdje profesor obično djeluje u ulozi predavača u pauzama između nepreglednih uredničkih i znanstvenih aktivnosti. Izostajanje s nastave ili kašnjenje nije opcija, kako za studente, tako ni za profesore. O eventualnom izbivanju profesora, tek jednom slučaju u čitavom semestru, studenti se obavještavaju sms-om, a istime studenti bivaju obaviješteni o rezultatima završnog ispita.

Kvote za kolegije su iznimno male, uz obrnuto proporcionalni golemi interes studenata pa tako nisam uspjela upisati sve kolegije koje sam željela. Odslušala sam i položila dva kolegija s Odsjeka za engleski jezik i književnost: Introduction to Singaporean Literature i Cultural Studies, zatim Place, Environment and Society s Odsjeka za geografiju te German Language pri Centru za strane jezike.

Osobno iskustvo

Studijski boravak u Singapuru moje je treće iskustvo takve vrste, no prilika studiranja na vrhunskom sveučilištu poput NUS-a zasigurno se može smatrati vrhuncem moje akademske “karijere”. Studiranje na stranom jeziku te svakodnevni izazovi konkuriranja studentima u njihovom matičnom jezičnom i kulturnom okruženju, odličan su poligon za odmjeravanje snaga sa samim sobom. Riječ je o akademskoj vrlo kompetitivnoj i aktivnoj kulturi koja inzistira na javnim istupima, prezentacijama, grupnim projektima, što je tek na prvi pogled zastrašujuće, dok dugoročno pogoduje razvoju komunikacijskih vještina te uči timskome radu.

Uz zasigurno obogaćivanje na akademskom planu, studijski boravak u Singapuru obogatio me i privatno. Prije svega, život u višemilijunskom multikulturalnom gradu-državi-otoku omogućio mi je uvid u raznoliku multikulturalnu singapursku stvarnost, u kojoj miroljubivo koegzistiraju zapadnjačka, kineska, malajska i indijska kultura. Multikulturalizam se odražava i u prehrani pa je bilo uzbudljivo iskušavati egzotične obroke poput singapurskog sataya, malezijskog duriana, “kralja voća”, indijskih prata i kineskih dim sumova.

Također, Singapur se može pohvaliti i središnjom pozicionalnošću u jugoistočnoj Aziji što ga čini odličnom bazom za posjet zemalja u regiji. Za vrijeme boravka u Singapuru uspjela sam posjetiti zemlje poput Malezije, Kambodže i Indonezije te proputovati Kinom po završetku semestra. Za razliku od svojih susjeda, Singapur je uređen, savršeno organiziran, čist, siguran, visokog životnog standarda te odiše spokojem i zadovoljstvom svojih građana.

Cjelokupnom su iskustvu pridonijele brojne aktivnosti i radionice u koje se i studenti na razmjeni potiču uključiti. Između svih mogućih zamislivih sportova, odabrala sam sportsko penjanje te sam se uključila u Host Family Programme kojim mi je dodijeljena singapurska obitelj, a među najdragocjenijima su prijateljstva koje sam tamo stekla.

Financijsko iskustvo

Studenti koji odlaze na razmjenu oslobođeni su plaćanja troškova školarine, a novčana stipendija kojom se nagrađuju (400 eura mjesečno) dovoljna je upravo za pokrivanje administrativnih troškova te troškova smještaja, udžbenika i eventualno osnovnih životnih troškova. Kako je singapurski standard viši od hrvatskog, posljedično je skuplji za život. Ipak, hrana i prijevoz prilično su jeftini, a relativno je povoljno i putovati regijom, no to, kao i šopinzi te uživanje čari noćnog života, zahtijeva dodatni džeparac. Obrok na kampusu stoji, primjerice, oko 12kn, kao i najskuplja vožnja metroom (ona do aerodroma).

Također, postoji mogućnost zapošljavanja studenata za vrijeme studijskog boravka, a studenti mogu zarađivati pristojan džeparac sudjelovanjem u (bezopasnim) psihologijskim istraživanjima.

Smještaj

Budući da se nacionalni problem manjka životnog prostora proteže i na kampus, dobivanje studentskog smještaja nije nimalo jednostavno, kako za domaće tako i za studente na razmjeni. Smještaj se dijeli na domove u kampusu, te privatne domove u blizini kampusa.

Meni je srećom dodijeljen željeni smještaj na kampusu – u Prince George's Park rezidenciji, skraćeno PGPR-u koji je zamišljen kao malo naselje od tridesetak blokova od po šest do dvanaest katova, odnosno klastera na kojima u jednokrevetnim sobama živi po petnaest studenata istoga spola. Pripadnici klastera dijele zajedničku kupaonicu i kuhinju, a na raspolaganju su im zajedničke klimatizirane TV-prostorije te prostorije za učenje. Za svaki je klaster zadužen cluster leader, funkcija koju sam i ja obnašala, sa zadaćom organiziranja okupljanja, druženja te tematskih događanja.

Smještaj u PGPR-u iznimno je prikladan ne samo zbog svog položaja te blizine svim fakultetima, već stoga što za razliku od drugih domova unutar kampusa posjeduje svoju trgovinu, dvije kantine i restoran self-service principa koji nude azijsku i zapadnjačku kuhinju te veliki sportski centar.

Super plus jest nepušačka zona, koja se proteže na čitav kampus, a moguća zamjerka smještaju u PGPR-u mogla bi biti otuđenost (većinski domaćih) studenata te moguća osamljenost. Stoga za one društvenijih pogleda na svijet od preporuke je smještaj u jednom od hall-ova unutar kampusa ili u privatnom domu u blizini kampusa koji uglavnom okuplja studente na razmjeni. Za smještaj je potrebno izdvojiti dvjestotinjak eura mjesečno.

Ostalo

Na kraju, ne preostaje doli zaključiti ovaj niz superlativa pozivom svim studentima otvorenim za nova životna iskustva da se prijave za ovu stipendiju. Želite li odletjeti sedam sati unaprijed u vječno ljeto i nezaboravnih pet mjeseci u superuzbudljivom, multikulturalnom okruženju, ovo je prava stipendija za vas!


 

 

Posjeti www.ceu.hu